Poslovne vesti - Hrvatska

Rastu kamate na štednju, ne na kredite

Štediše imaju razloga za zadovoljstvo jer se očekuje da će ove godine rasti kamate na njihovu ušteđevinu u kunama i devizama, no ono što će kumovati tom povećanju nije dobra vijest.

HPB povećala kamate

Bankama novac treba jer im je skup na inozemnim tržištima, a s druge strane u Hrvatskoj se ne očekuje oporavak gospodarstva i rast zaposlenosti, pa se banke opet okreću domaćim štedišama.

No, vjerojatno će teško rast kamata na štednju biti onakav kakve su bile u 2009. kada se za kunsku oročenu štednju plaćalo prosječno po 6,12 posto, dok je prema posljednjim podacima HNB-a u listopadu prošle godine prosječna kamata bila 4,32 posto.

Rame uz rame s rastom kamata ide i rast cijena kredita, no kako krediti stanovništvu stagniraju, teško da će bankari građane tjerati od sebe skupljim kreditima.

Hrvatska poštanska banka prva je ove godine podigla kamate na štednju, i to na onu u kunama. Tako se na kunska oročenja na tri godine nove fiksne kamate kreću do 4,20 posto, dok na štednju u eurima na isti rok dosežu 3,50 posto.

I Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generele Splitske banke, smatra da će kamate na štednju građana rasti:

- Od kraja prošlog ljeta banke se suočavaju s rastom cijena inozemnih izvora financiranja. Posljednjih mjeseci prisutan je i trend jačanja depozitne baze, što vodi i povećanju cijena domaćih depozita. Očekuje se daljnji rast rezervacija za potencijalne gubitke, zbog pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja.

S druge strane, pad potražnje za kreditima i visoka konkurencija smanjit će mogućnost za podizanje aktivnih kamatnih stopa. Stoga će se banke vjerojatno suzdržavati od podizanja kamata na kredite – veli Šantić koji ne isključuje poskupljenje kredita ako eskaliraju problemi na financijskim tržištima ili padne kreditni rejting Hrvatske.